4.2.2 Linijski prikaz podataka

Primjer najjednostavnijeg prikaz elemenata vektora y=sin(t) dan je na slici (1).

Slika 1: Linijski prikaz podataka - vektora

t=[0:2:360]*pi/180;
y=sin(t);
plot(t,y)

Dakle u ovoj osnovnoj sintaksi naredbe plot ulazne varijable su dva vektora sa x i y koordinatama. Na primjeru plot(t,y) želimo prikazati diskretnu funkciju jedne varijable: potrebna su nam dva vektora: t - vektor s vrijednostima x koordinata svake točke i y - vektor s vrijednostima y koordinata svake točke. Jasno je da ta dva vektora moraju imati jednak broj elemenata u suprotnom MATLAB javlja grešku. Ukoliko se kao ulazni parametar da samo jedan vektor kao varijabla: plot(y) grafički rezultat takve naredbe je prikaz vektora, ali s brojem elemenata kao parametrom na x-osi. Točke vektora su međusobno, u ovom defaultnom načinu poziva naredbe plot(t,y) spojene punim plavim linijama.

Ukoliko na istom dijagramu želimo prikazati istovremeno više vektora primjenjujemo kôd sa slike (2). Pri tome je MATLAB opet primjenio defaultni prikaz pune linije, ali je mjenjao boje i to po preddefiniranom rasporedu (plava, zelena, crvena, ...).

Slika 2: Linijski prikaz grupe podataka - 3 vektora

y1=sin(t-pi/6);
y2=sin(t-pi*2/6);
plot(t,y,t,y1,t,y2)

Ako želimo promijeniti oblik ili boju linije (primjeri sa slika 2 i 3) potrebno je iza svake kombinacije x i y koordinata dati šifru odabranu šifru u jednostrukom navodniku: plot(t,cos(t),'r:'). Dakle oznaka 'r:' predstavlja šifru za liniju točkastog oblika : u crvenoj boji r. Od raspoloživih oblika linija postoje puna, isprekidana, točkasta i linija-točka. Osnovne boje imaju svoje znakovne oznake, a pored toga moguće je definirati bilo koju RGB boju. Više o samim oznakama proučite naredbom help plot.

Slika 3: Linijski prikaz grupe podataka - 3 vektora

plot(t,y,'-',t,y1,':',t,y2,'--')

Slika 4: Linijski prikaz: dvije krivulje - primjena naredbe hold on

figure
plot(t,y)
hold on
plot(t,cos(t),'r:')

Prolaskom kroz ove primjere naredbe plot u komandnom prozoru MATLAB-a primjetili ste da je nakon izvršenja prve naredbe za crtanje otvoren novi prozor s vašim dijagramom. Ponovne naredbe za crtanje izvodile su se na tom istom prozoru ali na način da su prethodne krivulje izbrisane. Ukoliko želimo da se zadrže prethodne krivulje i na dijagram dodamo nove potrebno je aktivirati naredbu hold on (slika 4). Kada želimo da se u jednom trenutku izbrišu sve stare i ostane samo zadnja krivulja dovoljno je prethodno dati naredbu hold off. Ako želimo izbrisati cijeli dijagram iz grafičkog prozora primjenjujemo naredbu clf, a naravno možemo i jednostavno zatvoriti grafički prozor - kao i svaki prozor u operacijskom sustavu ili naredbom close. Kada želimo zadržati prvi grafički prozor i na novom grafičkom prozoru nacrtati novi dijagram dovoljno je dati naredbu figure.

Naredbom figure otvaramo novi grafički prozor (s oznakom redom sljedećeg broja; slika 4). No kako znamo na koji grafički prozor MATLAB iscrtava našu krivulju! Ona se iscrtava na onaj prozor na kojem je zadnjem bio fokus (windows terminologijom: onaj koji je zadnji bio aktiviran - tipkovnicom ili mišem). Fokus možemo definirati i naredbom figure(1) koja će postaviti 1. grafički prozor za aktivni prozor. Broj aktivnog prozora možemo uvijek provjeriti naredbom gcf. Kod rada s većim brojem grafičkih prozora korisna je i naredba close all koja zatvara sve grafičke prozore.